Predrasude o testenini: Da li stvarno goji?

Predrasude o testenini: da li stvarno goji – ili je vreme da promenimo perspektivu??

U mnogim domovima ona je sinonim za topli obrok, porodičnu trpezu i jednostavno uživanje koje spaja generacije. Ipak, kroz decenije, stvorile su se brojne zablude – najčešće ona da testenina „goji“ i da je treba izbegavati ako želimo da vodimo računa o svojoj liniji. Ali hajde da zastanemo na trenutak, udahnemo duboko – i pogledamo činjenice iz drugog ugla.

Jer testenina nije ni bauk, ni neprijatelj.
Naprotiv – kada se koristi s merom, dobrim izborom i pametnom pripremom, ona može da bude vredan deo zdrave i uravnotežene ishrane.

Da li testenina zaista goji?

Prvo što treba znati jeste da testenina sama po sebi nije visoko kalorična. Porcija skuvane testenine (oko 100 g) ima u proseku 130–150 kalorija – što je otprilike isto kao dve tanke kriške hleba, ali sa značajno većom moći zasićenja. Testenina pruža dugotrajan osećaj sitosti jer se sporije vari, naročito kada je napravljena od kvalitetne durum pšenice.

Upravo zato su TONNY makarone idealan izbor za sve koji žele da uživaju u hrani, a istovremeno razmišljaju o svom telu. Njihova struktura čini ih pogodnim za ravnotežu između ukusa i kontrole porcije, jer ne omekšavaju previše i imaju odličnu „al dente“ konzistenciju.

Testenina je temelj dobrog obroka

Kada imaš kvalitetne makarone u tanjiru, već si na pola puta do pravog obroka. Sve što dodaš – bilo da je to sos od paradajza, malo maslinovog ulja, povrće ili lagani proteini – služi da samo još više istakne ono što testenina već jeste: ukusan, hranljiv i uravnotežen izvor energije.

Zato nije stvar u tome šta dodaš uz testeninu, već kako od nje napraviš glavno jelo. TONNY makarone, napravljene od durum pšenice, imaju strukturu i ukus koji se odlično uklapaju i u najjednostavnije i u najelegantnije obroke, od porodičnog ručka do restoranske porcije. Prava testenina ne traži previše – ona sama po sebi nosi kvalitet, a sve ostalo je samo ukusna nadogradnja.

Nauka podržava testeninu (kada znamo kako i kada)

Studije su pokazale da konzumiranje testenine nije povezano sa gojenjem, pod uslovom da se jede u okviru ukupnog balansa dnevnog unosa kalorija. Dodatno, kada se kombinuje sa povrćem i zdravim mastima, ima manji glikemijski indeks, što znači da ne izaziva nagle skokove šećera u krvi – što je veoma važno i za kontrolu gladi, i za zdravlje uopšte.

Testenina je posebno korisna u prvoj polovini dana – za doručak ili ručak, kada telo najefikasnije koristi ugljene hidrate kao energiju. Uveče, ako nismo fizički aktivni, ona može biti „previše“, ali to važi za bilo koji obrok bogat kalorijama.

TONNY makarone – kad uživanje ima smisao

U vremenu u kojem se sve više govori o zdravlju, telu i samokontroli, ponekad zaboravimo da uživanje u hrani nije luksuz – već potreba. Ali da bi to uživanje bilo pametno, treba nam partner kome verujemo.
TONNY makarone su upravo to – spoj tradicije, kvaliteta i ukusa. Napravljene od pšenice visokog kvaliteta, uz proces koji čuva nutritivne vrednosti, one su pravi izbor za svaki dom u kojem se zna da hrana treba da nas nahrani – a ne da nas optereti.

Nije testenina ta koja goji – već mit koji nosimo u glavi.

U vremenu u kojem svi tražimo balans između zdravlja, ukusa i jednostavnosti – testenina može biti upravo ono što nas spaja. Dobar tanjir makarona. Topla kuhinja. Osmeh za stolom. To je ono što nas čini ljudima – i to ne treba da menjamo.

Zato sledeći put, ne razmišljaj o griži savesti. Razmišljaj o kvalitetu, meri i uživanju.
A ako ti treba siguran izbor – TONNY je tu da te podseti kako izgleda kad se hrana jede s ljubavlju.

Da li je gluten zaista uvek loš?

Gluten – Mitovi i stvarnost: Da li je zaista uvek loš?

U poslednjih nekoliko godina, gluten je postao sinonim za nešto što treba izbegavati po svaku cenu. Dijete bez glutena su postale popularne, a mnogi proizvodi se reklamiraju kao „gluten-free“, što implicira da su zdraviji. Ali, da li je gluten zaista loš za sve? Ili je reč o još jednom prehrambenom trendu koji nije u potpunosti zasnovan na nauci?

Šta je zapravo gluten?

Gluten je protein koji se prirodno nalazi u pšenici, ječmu i raži. On daje testu elastičnost i omogućava mu da se lepo diže tokom pečenja. Ovaj protein se može naći u raznim pekarskim proizvodima, testeninama, pa čak i u nekim umacima i preradi mesa.

Kada gluten može biti problem?

Nema sumnje da postoje ljudi koji zaista moraju da izbegavaju gluten iz medicinskih razloga:

  • Celijakija – autoimuna bolest u kojoj organizam ne podnosi gluten, što može dovesti do ozbiljnih oštećenja creva. Kada osoba sa celijakijom konzumira gluten, njihov imuni sistem napada sopstvenu sluznicu creva, uzrokujući upalu i oštećenje koje može dovesti do problema sa apsorpcijom hranljivih materija. Simptomi uključuju dijareju, bol u stomaku, umor, gubitak težine i nutritivne nedostatke.

  • Osjetljivost na gluten – osobe koje nemaju celijakiju, ali ipak osećaju tegobe poput nadutosti, umora i glavobolje nakon konzumacije glutena.

  • Alergija na pšenicu – stanje u kojem organizam prepoznaje proteine pšenice kao pretnju i izaziva imunološku reakciju.

Zašto gluten nije nužno loš?

Za većinu ljudi, gluten ne predstavlja nikakav problem. Naprotiv, žitarice koje sadrže gluten često su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima koji su ključni za zdravu ishranu. Eliminacija glutena bez potrebe može dovesti do:

  • Smanjenog unosa vlakana, što može negativno uticati na varenje.

  • Nedostatka određenih vitamina i minerala, poput gvožđa, folne kiseline i magnezijuma.

  • Višeg unosa prerađenih proizvoda bez glutena, koji su često bogati šećerom i aditivima kako bi nadoknadili teksturu i ukus.

Da li treba izbegavati gluten?

Ako nemate medicinski razlog za izbegavanje glutena, ne postoji potreba da ga se odričete. Uravnotežena ishrana koja uključuje celovite žitarice može doprineti zdravlju creva, stabilnom nivou energije i boljoj ishrani uopšte. Pre nego što odlučite da potpuno eliminišete gluten, razmislite da li je to zaista korisno za vas ili samo deo trenutnog trenda.